U toku Velikog Posta i prvih vasksnjih dana ove godine Gospod je pokazao Svoju posebnu milost prema nasim parohijanima u Andrijevici. Na Obretenje glave Sv. Jovana Krstitelja u ponedjeljak 9 marta 2009 godine, krst od hrastovog drveta u andrijevickoj crkvi poceo je da istace sveto miro. Ovaj krst je osvecen na Grobu Gospodnjem a donio ga je za crkvu Svetih Arhangela u Andrijevici visestruki hadzija Velibor Zonjic, po Vaskrsu 2007. godine.
Protojerej Boro Vrhovac primjetio je pomenutog dana da se pojavila neobicna rosa na krstu,narocito na njegovim horizontalnim kracima.
Vjerovali ili ne, ali Komove je pohodio i poznati indijski pjesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost Rebindranat Tagora (1888-1965) daleke 1936. godine i to zbog ljubavi. Naime, čuveni pjesnik je bio zaljubljen u poznatu crnogorsku slikarku vjarku Vuku Velimirović iz sela Kralje kod Andrijevice, kćer poznatog prote Miloša Velimirovića, autora prvog crnogorskog romana "Paćenik".
Uprkos velikoj razlici u godinama, Vuka i Tagora su se strasno voljeli, o čemu svjedoče i neki izvodi iz Tagorinih pisama lijepoj Vukii:" ispunila si mi život radošću...."probdio sam svu noć, a moje oči otežale su od sna "..., "moje srce ptica iz daljine, našlo je svoje nebo u tvojim očima".
Vuka Velimirović je bila žena izuzetnog umjetničkog dara za slikarstvo i vajarstvo. Skoklovala se u svijetskim metropolama - Rimu, Madridu, Parizu gdje je provela i najveći dio života. Galerije ovih metropola još uvijek čuvaju Vukina izuzetna vajarska ostvaranja.
Proglasivši samostalnost i ujedinjenje sa Crnom Gorom, vasojevićki glavari su 1857. godine, u manastiru Đurđevi Stupovi, osnovali svoju Vladu, u narodu poznatu kao "Vasojevićki sud". Kapetani su imali svaki svog pisara, a Vlada svog pisara i svog sekretara. Miloš Vuković - Guberinić, potpisivao se i Milošević, iz Konjuha, bio je njen prvi sekretar. Sjedište suda je bilo u manastiru Đurđevi Stupovi, gdje se i sudilo i vladalo. Presude su potpisivali aktuelni vasojevićki vojvoda, iguman manastira i sekretar.
Sud je, ustvari, svojim radom nastavio kontinuitet iz davnih vremena. Takav sud, sa stalnim sudikom, postojao je u starom manastiru Šudikova ( po sudiku - sudiji), po kome je manastir i dobio ime.
Milutin Osmajlić