Biljni i životinjski svijet Komova predstavlja jednu od najvećih ekoloških vrijednosti i potencijala koji je veoma lijepo u svojoj knjizi "Život na Komovima" obradio Bogdan Labović, pa ćemo koristiti dobar deo njegovih zapažanja da bi što bolje predstavili ovaj rezervat raznovrsne vegetacije.
"Čak do samih vrhova komskih prostiru se velike površine pokrivene gustom zelenom travom i raznobojnim šarenilom cvijeća". Planine, na kojima počivaju Komovi ( Ljuban, Rogam, Carine, Mojanska rijeka,Varda i Štavna) su, sa svojom zelenom travnatom vegetacijom i pašnjacima veoma bogate u regionu.
Od šumskih plodova na Komovima najviše ima borovnica, kupina, malina, jagoda, šipurka,ribizle kamenjarke, planinske ribizle ali i veliki broj gljiva, prije svih, vrganj i lisičarka, dok se redje sreće srčak.
Sve dok nije počela intenzivna gradnja i dok živelo sa prirodom u skladu, šume Pecke,Crnje i Ljubaštice su nazivane prašumama. Nisu bile dirnute.
Potkomske šume su nekada bile stanište risa, kune zlatke, a u vodama Crnje i Ljubaštice za ribom iz Tare je dolazila i nastanjivala se i vidra. Planine Komova i sami Komovi bili su veliko stanište divokoza.
Travnata vegetacija na Komovima i potkomlju je nešto manja u odnosu na šumsku koja dopire do 1800 metara , a spušta se do samih korita Tare i Lima. Najveći broj šumskih zajednica Komova nalazi se u slivu rijeke Opasanice,pecke, Crnje, Ljubaštice, Čestogaza Desne rijeke i Mojanske rijeke. Ove šume su nekada bile pravi ekološki rezervat životinjskog svijeta - od mrkog medvjeda, do vukova, srna, divljih svinja, zečeva, lisica, jazavaca,vjeverica, tvora, lasica, ježeva.
Travnate površine su rasprostranjene i po komskim gromadama i grebenima u obliku platana, travnatnih platoa, stepenica i polica. Svugdje, gdje nije prisutna erozija i nijesu visoke glatke stijene, kakvih u Komovima ima dosta, travnatni pojas počinje na oko 1700 metara nadmorske visine i doseže do samih vrhova 2.460 metara.