U srednjem vijeku, i kasnije, crkve i manastiri su bili središta pismenosti i nauke. Među prvim školovanim Vasojevićima bio je pop Arsenije Raketić, iz Lijeve Rijeke, koji se školovao u manastiru Duga, kao i iguman Mojsije Zečević i Nikola Saica, uz druge Vasojeviće, u manastiru Đurđevi stupovi.
Pošto u Vasojevićima dugo vremena nije bilo nikakvih škola, kao uostalom ni u Crnoj Gori, nakon prisajedinjenja Gornjih Vasojevića crnogorskoj knjaževini, do tada, mladići iz imućnijih porodica su se školovali u Rusiji, Srbiji, Turskoj, Austrougarskoj. Bogosloviju na Cetinju, koja je u to vrijeme bila jedina srednja škola u Crnoj Gori, među prvim Vasojevićima su je završili Zarija Bakić i Jevrem Bakić, koji su postali istaknute vođe vasojevićkog plemena u Knjaževini.
Andrijevička čitaonica osnovana je 27.01.1892.godine. To je prva čitaonica na sjeveru Crne Gore. Po starosti je odmah iza cetinjske čitaonice, koja je osnovana 1868.god. Osnovana je pod pokroviteljstvom Knjaza Mirka. Na dan osnivanja upisano je 40 članova, među kojima je bilo 12 nepismenih. Nepismeni članovi nijesu imenovani, no to nije važno. Važno je zapravo to da su i nepismeni ljudi shvatili značaj knjige i širenje prosvjete i kulture.
Novoosnovana čitaonica imala je i dva dobrotvorna člana i to: Vojvoda Gavro Vuković i Miljanić. 13.01.1892. god. Održana je skupština i izabrana uprava čitaonice. Skupština je donijela odluku da čitaonica dobija sledeće listove: „Glas Crnogorca“, „Prosvjetu“, „Dubrovnik“, „Bosansku Vilu“, „Veliku Srbiju“, „Stražilovo“. Knjaz Mirko ju je pretplatio na „Neven“ a Pavle Rovinjski na „Ruski Kurir“ (svi ovi podaci mogu se naći u „Glasu crnogorca“ br.7 od 13.02.1893.god. u centralnoj narodnoj biblioteci na Cetinju).