Travnate površine su rasprostranjene i po komskim gromadama i grebenima u obliku platana, travnatnih platoa, stepenica i polica. Svugdje, gdje nije prisutna erozija i nijesu visoke glatke stijene, kakvih u Komovima ima dosta, travnatni pojas počinje na oko 1700 metara nadmorske visine i doseže do samih vrhova 2.460 metara.
Ovu bogatu vegetaciju čine zajednice planinskih ljutića (Ranunculus),a posebno križani ljutić (Ranunculus hidridus) i planinski ljutić ( Ranunculus montanus), klapakur (Ranunculus scutatus), krstica ( Parisquadrifolia) i druge planinske vrste guste sočne trave. Na Ljubanu, u Strugovima, a posebno na Rogamu raste jablan žuti (Trollius europaeus), jedan od najljepših cvjetova visokih planina, koji je u narodnoj pjesmi opjevan. Na osulinama Božićkog Koma naćiće se kernerov mak (Papaver kernerii),alpska sunčanica (Heliantehemum slpestris),orfandisova ljubičica (Viola orphanidis),puzava kamenjarka (Saxifraga opositifolia),blijeda ddjetelina (Trifolium pallescens), alpska grozničnica (Sceutellaria alpina),albanski ljiljan (Lilium albanicum), trava od uloma konstolom (Narthecium scardicum), barski kaćun (Dactylorhiza cordigera), zovni kaćun (Orchis sambucina), gencianolika bokvica (Plantago gentianoides), siparska hajdučica (Alhillea abrotanoides), alpska sasa (Pulstatilla alpina).
Komovi obiluju raznolikošću lekovitog bilja i šumskog voća, pa je, ne bez razloga, botaničari nazivaju biljnom apotekom pod vedrim nebom. Jedna od najpoznatijih biljaka je lincura (Gentiana lutea) i Gentiana pavalekii), trava od utrobice (Gentiana asclepiadea), sirištara ili Kluzijev encijan (Gentiana clusii), pjegava lincura (Gentiana panctata), hajdučka trava ili sporiš ( Achillea millefolium), kantarion (Hypericumperforatum), jagorčevina (Primula eletior), nadaleko poznata trava iva ( iz mrtva diže živa) (Teucrium montanum),srčenjak (Polxigonum bistrota) i nekoliko vrsta odoljena (Valeriana officianalis), zatim, vranilova trava ,glog, divizma, srijemuša i mnogo drugih ljekovitih trava.
Na Komnovima raste i veliki broj endemičnih vrsta. Poseban ukras Ljubana, Štavne, Carina i Margarite krajm maja i početkom juna je ljubičica (Viola orphanidis spp.nicolai) koju je pronašao i opisao Pantoček 1873. i dao joj ime po kralju Nikoli.
Komske stijene su pokrivene krupnocjetnom pušnicom koju je pronašao Josip Pačić daleke 1875.godine. Tu se mogu sresti i nekoliko vrsta prkosnica , Pančićeve kandilice, modrosive kamenjarke, glavate mlječike, planinski ralnilist, gospina papučica,crnogorska mlječika.
U Točilima se sreće glacijalni relikt zeljasta vrba (Salix berbacea) i šumski karanfil (Dianthus silvester), Nikolin karanfil i mnoge druge biljne vrste.