Knjaževac je mjesto na samom ulazu u Andrijevicu. Smješten na rijeci Zlorečici, Limu i Kraljštici, "nadojenim komskim snjegovima, plavetnilom neba, zorom i slobodom". On predstavlja ličnu kartu Vasojevića.

Spomenici na ovom svetilištu govore o ukrštenim putevima i ljudskim sudbinama pomješanim u vremenu. Od spomenika, grobova, biljega, zbivanja i pamćenja, kako to lijepo reče književnik Ratko Deletić, " na Knjaževcu je tijesno postalo istoriji".

Ovim svetilištem dominira saborni hram podignut daleke 1887. godine posvećen Arhanelu Mihailu, krsnoj slavi Vasojevića.

 Na zaravni izmedju smreka i lipa  1931. godine podignut je spomenik od crnog mermera sa orlom na vrhu. Šestougaona piramida je spomen obiljžje palim borcima Gornjovasojevićke brigade iz Prvog i Drugog balkanskog i Prvog svjetskog rata.

Naspram crkve su spomen biste   svjetovnom i duhovnom vladaru  Vasojevića  igumanu Mojsiju Zečeviću i vojvodi Miljanu Vukovu Vešoviću.

Na spomen pločama piše i to da je "u toku narodnoslobodilačke borbe i revolucije od 13. jula 1941.do 15.maja 1945. godine za slobodu palo preko 700 boraca iz andrijevičkog sreza". Tu su i tri biste narodnih neroja  boraca narodnooslobodičke borbe Braka Deletića,Bogdana Novovića i Baja Jojića. Na spomeniku piše i ovo: "Neka je znano da narod ovog kraja ustavši na oružje radi odbrane zemlje, oslobodi Andrijevicu od fašističkog okupatora 17. jula 1941. godine".

Tu na Knjaževcu su i spomenici sovjetskim vojnicima poginulim u drugom svjetskom ratu u borbama u andrijevičkom kraju 1942. godine.

Rečju, Knjaževac,je bio i ostao mjesto za sretanja, zborovanje, časove istorije. Ovdje su donošene važne odluke, zaklinjalo se vjernosti i časti, slobodi i svom rodu. Na ovom mjestu su se srela i dva velika crnogorska junaka Miljan Vukov i Marko Miljanov sprečivši krvoproliće medju Crnogorcima u bici na Novšiću.

Svakog 12. jula - na Petrovdan i 13. jula  za dan ustanka crnogorskog naroda na Knjaževcu se okupljaju mjestani iz svih crnogorskih mjesta. Početkom devedesetih 1991. godine 7. aprila ,posle više od 50 godina, održan je i veliki usrkšnji sabor sa liturgijom koju je služio  vladika crnogorsko-primorski Amfilohije.