Na Komove stada izdižu  Vasojevići od Andrijevice / Konjušani, Božićani, Kraljani, Sjenožećani, stočari Oblog Brda, Čuke, Gnjilog Potoka, Bara Kraljskih/, Mateševa i Lijeve Rijeke, zatim Kuči i Bratonožići.

Vasojevići su, za razliku od Kuča i Bratonožića, vezani cele godine za Komove, jer su im Komovi na domaku sela i kuća.

 

Od Bara Kraljskih do Rogama ili Ljubana, u podnožju Ljevorečko-Kraljskog Koma u najtežim zimskim uslovima može se  stići za tri sata hoda. Isto tako iz Krajišta ili Japana u Konjusima do Štavne, Varde ili Mojanske rijeke u podnožju Božičkog Koma stiže se , takodje, za tri sata hoda. Nekada su Vasojevići  na svojim Komovima - Božićkom i Ljevorečkom-kraljskom imali više od 35 katuna sa više od 400 stanova ( koliba),a  porodice su bile brojne i po tri četiri generacije i ostajale su u porodičnim zadrugama gdje se poštovao najstariji član. Zadruge su brojale od 20 i više članova, pa su i rezultati takve zdrave planinske ljudske energije bili vidljivi.Katuni su život za sela pod Komovima, ali i poezija i prije svega,ljubav prema životu,prirodi, čovjeku. Plnina je sloboda u kojoj se radjaju najčistije ljubavi, a pjesme nastale u toj ljepoti pjevaju se i danas. "Oj planino i sve tvoje,uspomene čuvaj moje/uspomene dobro pazi,/jer će mladost da prolazi"/. Katuni su obično podizani prema bratstveničkim grupama na proplancima, iznad šume , u dolilnama sa izvorima,zavetrinama. Kolibe ,kako ih zovu Vasojevići, ili glade,kako iz zovu Kuči,  imale su 12 do 30 metara kvadratnih i uglavnom su osnovi bile pravougaonog oblika. U nekima je unutrašnjost bila podjeljena na dvije prostorije: u jednoj gdje se spavalo i drugoj gdje su se spremali mliječni proizvodi( mljekar). Na drvenim vješalicama  visile su svinjske pršute, suvo mesto i slavina. Na sredini prostorije je bio glavni prostor gdje se porodica okupljala u vrijeme obroka. Kreveti su bili od dasaka, a pokrivači napravljeni od vunenih ponjava ili gubera. Na kolibama nije bilo prozora, a pod nije bio patosiran, već  do zemlje. Koliba se osvetljavala pomoću  luča, danas modernim lampama.