Lijeva rijeka je matica Vasojevića. Nalazi se sa lijeve strane glavnih puteva prema Albaniji i Turskoj. Tako je i ime dobila.
Poznati pesnik i pisac Ratko Deletić napisao je da je "Lijeva Rijeka kolijevka Vasojevića. Ona je, ističe Deletić, svjetlost , iska, slobode i duhovnost plemena. Nalazi se ispod neba i Komova. U njoj je mjesto Nožica, Vasova stolica, kako se u narodu kaže. Na njoj je manastir Vasa Vasojevića, rodonačelnika plemena Vasojevića: Kad je Vaso došao u ove krajeve tu je stao , okrenuo se i rekao: "Ovdje ću da sagradim dom" i to mjesto nazvaše Nožica. Tu je podigao sebi zaduzbinu, posvetio je Argangelu Mihailu, kao i svi Nemanjići. Vaso je sahranjen pored svoje zadužbine, ne zna se tačno kada,mada ima nekih pretpostavki da je to bilo krajem 14 i početkom 15.veka.
Crkva svetog arhangela Mihaila u Lijevoj rijeci koja je nedavno restaurirana, jasan je dokaz da Vasojevići znaju njenu važnost kroz istoriju , jer se ne radi samo o kultnom mjestu njihovih predaka - što je, naravno, od ogromnog značaja - nego i o najutemeljenijem mjestu njihovog istorijskog bića.
Sve donedavno, do početka radova na obnovi ove crkve, medutim, niko nije ni slutio kakvu tajnu kriju njeni temelji, koliko je ona interesantna i u arheološkom i u antropološkom smislu - da se u njima nalazi grob i izuzetno dobro sačuvani posmrtni ostaci prapretka i rodonačelnika ovog plemena - Vasa, po kojem je pleme i dobilo ime.
Nema, naravno, pisanih tragova niti kakvih drugih sigurnih dokaza kada je bio sagrađen ovaj skromni hram, ali se vjeruje da je to moglo biti neđe u drugoj polovini četrnaestog vijeka. U svakom slučaju, na osnovu izlizanog kamenog praga na ulaznim vratima može se skoro nepogrešivo ustvrditi da je crkva veoma stara i da je dugo bila u upotrebi.
Kako su dobila imena mjesta Nožica, Ptič, Duške, Kami, Slacko, Širalije, Lopate, Tuzi i Liman do? Vasojevićko predanje kaže, da je rodonačelnik plemena Vaso došao preko Vjeternika na Jablan, gdje se sa porodicom smjestio u kući jednog bratonoškog kneza, sa kojim se pobratimio. On i pobratim pošli su kroz Lijevu Rijeku da pogledaju zemlju. Kada se Vaso uveče vratio kući, znatiželjnoj porodici je ispričao svoje zapažanje
Prije skoro 172 godine, Vasojevići iz Lijeve Rijeke, na čelu sa starim crnogorskim oficirom, četovođom Milutinom Dabetićem, odbranili našu najveću svetinju Pećku patrijaršiju.
Na samom izlazu iz Rugovske klisure prema Peći, na obali Bistrice vijekove vjkuje Pećka patrijaršija. To je, ustvari, kompleks od četiri crkve: Svetih Apostola, Svetog Dimitrija, Svetog Nikole i Svete Bogorodice Odigitrije. Pored crkava i priprate tu se nalaze i konaci.
Nakon prisajedinjenja Lijeve Rijeke Crnoj Gori (1837), za vrijeme Petra Drugog Petrovića Njegoša, ljevorečke čete, kao i ostale naoružane grupe napadale su Turke i osvajale njihove teritorije u dolini Lima, koje su potom držali pod svojom upravom. Plodno Polimlje bilo je izvor života za vasojevićko pleme (na sličan način kao i zetska ravnica za druga crnogorska plemena) koje ih je privlačilo za naseljavanje, bez obzira na još jako prisustvo Turaka, čiju vlast ionako nisu poštovali. Srpski narod iz oslobođenih djelova Vasojevića u očima svoje još porobljene braće u Metohiji bio je i duhovna i oružana zaštitnica.